Ulična umjetnost

         

Ulična umjetnost

 

Ljudi su oduvijek tražili načine kako prezentirati svoje umjetničke radove, još otkako je čovjek odlučio stvarati umjetnost. Radili su to na razne načine, radovi su stajali ponekad trajno, ponekad kratkoročno, sve do upotrebe zatvorenih izložbenih i galerijskih prostora.

 

Umjetnost postavljena na ulicu nalazi se još u starom vijeku u obliku klesanih slikovnih zakonika koje je svaki prolaznik mogao "čitati" u svako doba u drevnim gradovima Bliskog istoka. Imamo je u srednjem vijeku u crkvama kao "biblia pauperum", slikovne prikaze biblijskih događaja za nepismeni dio populacije. Kasnije se uličnom umjetnošću koriste autori fresaka postavljenih na pročelja kuća, osobito u Veneciji. Do masovnijeg i šireg korištenja koncepta dolazi u novom vijeku i industrijskom dobu s pojavom plakata kao medija  komunikacije.
U 20-om stoljeću umjetnost postaje dostupnija širokim masama ljudi i javljaju se novi umjetnički pokreti i autori koji ispituju mogućnosti interaktivnog korištenja objekata i prostora iz svoje okoline. Kasnije, u 70-ima i 80-ima pojavili su se grafiti koji su prerasli u sinonim za uličnu umjetnost. S vremenom dolazi do pojave različitih, maštovitih i diy – formi ("do it yourself") poput paste – up tehnike, oslikavanje pločnika kredom, sticker-a, ulične skulpture, performansa na ulici, konceptualnih radova i raznih drugih. U širem kontekstu može se reći kako je svaka umjetnost smještena ili izvođena na ulici „ulična umjetnost“. Danas čak postoje i čitavi festivali ulične umjetnosti.

 

Standardiziranost galerijskog sustava još je više doprinijela širenju i popularizaciji ulične umjetnosti. Mnogi nezadovoljni i odvažni autori odlučili su svoje radove sami izložiti na nekonvencionalan način, učiniti ih dostupnima svakome, bilo slučajnome prolazniku ili namjerniku. Bez plaćanja ulaznice u galeriju i bez rokova.

 

Najpoznatiji suvremeni street-art autori koriste se većinom pseudonimima. Tko još nije čuo za glasovitog Banksy-ja? Globalno poznat po svojim muralima i 3D slikama kredom na pločnicima je i brazilski autor Eduardo Kobra.

 

 Kobra - "Taxi"

                                                                                                                  

Najčešće tehnike i forme ulične umjetnosti

 

Grafiti
Kada čuju za uličnu umjetnost mnogi ljudi prvo pomisle na grafite, potpise, fraze, slike i murale načinjene bojom u sprejevima na zidovima zgrada.
Grafiti su trajna forma jer boja ulazi u sloj žbuke i ostaje u njemu, otporna na kišu i sunce. Ovisno o kvaliteti sprejeva grafiti mogu trajati desetljećima bez da izblijede. To se najviše zamjera grafitima, u kontekstu štete za zidove naziva ih se "agresivnom" formom.
Postoji i manji oblik grafita, to su "tagovi", mali potpisi flomasterom, idealni za čekaonice i posebna mjesta u tkivu ulice.
Murali su bliski grafitima jer se sastoje od velike slike uz koju ponekad može stajati i tekst.

 

 

Primjer murala

 

 

 

Paste – up tehnika
Doslovno, to je tehnika lijepljenja. Radovi su izvedeni na papiru ili drugoj podlozi koja upija ljepilo. Oni se potom lijepe na zid ljepilom koje se uglavnom prvo nanosi na zid, zatim se rad prisloni i preko njega se još jednom premaže ljepilom. Ljepilo može biti industrijsko, sintetičko ili ekološko iz kućne radinosti koje se sastoji od brašna prokuhanog u običnoj vodi.
A lijepi se svašta – od slika na platnu, preko razdvojenih stranica knjige pa sve do vlastitih rodnih listova. Postoje i odlični kolaži i grafički radovi u ovoj formi. 

 Paste - up

Sticker – art
Po sredstvima javnog prijevoza i stupovima po ulici uvijek se može naići na razne naljepnice u različitim oblicima i bojama. Naljepnica je uglavnom industrijski proizvod na koji se stavlja svoj crtež, tekst ili samo potpis. Nema prljanja bojom, samo bunt samoljepljivih radova koji se mogu bez problema nositi i u džepu. „Stikovi“ su najčešće malog, lako prenosivog formata.

 Sticker

 

 



Performansi
Na ulici se ponekad može naići na performanse koje izvodi jedna ili više osoba. Neki su i interaktivni, u njih se može uključiti i publika. Performansi su mnogi, od cirkuskih nastupa, poziranja, konceptualnih ideja do pravih kazališnih komada.

                  

 

                        Tomislav Gotovac - "Zagreb, volim te!" 1981.

 

  

Ulična umjetnost je prilično vitalna umjetnička forma sa brojnim mogućnostima. Unatoč nekonvencionalnosti ona u sebi nosi dozu misticizma koji se javlja pred anonimnim radom u urbanom tkivu... Tu je i dašak opasnosti, strasti, odvažnosti koja poziva na pozornost i uznemiruje male zakutke naše standardizirane percepcije.

  

Jedna od poznatijih web stranica koje se tiču ulične umjetnosti: https://www.streetartutopia.com/

 

G.Z.