Ulična umjetnost

         

Ulična umjetnost

 

Ljudi su oduvijek tražili načine kako prezentirati svoje umjetničke radove, još otkako je čovjek odlučio stvarati umjetnost. Radili su to na razne načine, radovi su stajali ponekad trajno, ponekad kratkoročno, sve do upotrebe zatvorenih izložbenih i galerijskih prostora.

 

Umjetnost postavljena na ulicu nalazi se još u starom vijeku u obliku klesanih slikovnih zakonika koje je svaki prolaznik mogao "čitati" u svako doba u drevnim gradovima Bliskog istoka. Imamo je u srednjem vijeku u crkvama kao "biblia pauperum", slikovne prikaze biblijskih događaja za nepismeni dio populacije. Kasnije se uličnom umjetnošću koriste autori fresaka postavljenih na pročelja kuća, osobito u Veneciji. Do masovnijeg i šireg korištenja koncepta dolazi u novom vijeku i industrijskom dobu s pojavom plakata kao medija  komunikacije.
U 20-om stoljeću umjetnost postaje dostupnija širokim masama ljudi i javljaju se novi umjetnički pokreti i autori koji ispituju mogućnosti interaktivnog korištenja objekata i prostora iz svoje okoline. Kasnije, u 70-ima i 80-ima pojavili su se grafiti koji su prerasli u sinonim za uličnu umjetnost. S vremenom dolazi do pojave različitih, maštovitih i diy – formi ("do it yourself") poput paste – up tehnike, oslikavanje pločnika kredom, sticker-a, ulične skulpture, performansa na ulici, konceptualnih radova i raznih drugih. U širem kontekstu može se reći kako je svaka umjetnost smještena ili izvođena na ulici „ulična umjetnost“. Danas čak postoje i čitavi festivali ulične umjetnosti.

 

Standardiziranost galerijskog sustava još je više doprinijela širenju i popularizaciji ulične umjetnosti. Mnogi nezadovoljni i odvažni autori odlučili su svoje radove sami izložiti na nekonvencionalan način, učiniti ih dostupnima svakome, bilo slučajnome prolazniku ili namjerniku. Bez plaćanja ulaznice u galeriju i bez rokova.

 

Najpoznatiji suvremeni street-art autori koriste se većinom pseudonimima. Tko još nije čuo za glasovitog Banksy-ja? Globalno poznat po svojim muralima i 3D slikama kredom na pločnicima je i brazilski autor Eduardo Kobra.

 

 Kobra - "Taxi"

                                                                                                                  

Najčešće tehnike i forme ulične umjetnosti

 

Grafiti
Kada čuju za uličnu umjetnost mnogi ljudi prvo pomisle na grafite, potpise, fraze, slike i murale načinjene bojom u sprejevima na zidovima zgrada.
Grafiti su trajna forma jer boja ulazi u sloj žbuke i ostaje u njemu, otporna na kišu i sunce. Ovisno o kvaliteti sprejeva grafiti mogu trajati desetljećima bez da izblijede. To se najviše zamjera grafitima, u kontekstu štete za zidove naziva ih se "agresivnom" formom.
Postoji i manji oblik grafita, to su "tagovi", mali potpisi flomasterom, idealni za čekaonice i posebna mjesta u tkivu ulice.
Murali su bliski grafitima jer se sastoje od velike slike uz koju ponekad može stajati i tekst.

 

 

Primjer murala

 

 

 

Paste – up tehnika
Doslovno, to je tehnika lijepljenja. Radovi su izvedeni na papiru ili drugoj podlozi koja upija ljepilo. Oni se potom lijepe na zid ljepilom koje se uglavnom prvo nanosi na zid, zatim se rad prisloni i preko njega se još jednom premaže ljepilom. Ljepilo može biti industrijsko, sintetičko ili ekološko iz kućne radinosti koje se sastoji od brašna prokuhanog u običnoj vodi.
A lijepi se svašta – od slika na platnu, preko razdvojenih stranica knjige pa sve do vlastitih rodnih listova. Postoje i odlični kolaži i grafički radovi u ovoj formi. 

 Paste - up

Sticker – art
Po sredstvima javnog prijevoza i stupovima po ulici uvijek se može naići na razne naljepnice u različitim oblicima i bojama. Naljepnica je uglavnom industrijski proizvod na koji se stavlja svoj crtež, tekst ili samo potpis. Nema prljanja bojom, samo bunt samoljepljivih radova koji se mogu bez problema nositi i u džepu. „Stikovi“ su najčešće malog, lako prenosivog formata.

 Sticker

 

 



Performansi
Na ulici se ponekad može naići na performanse koje izvodi jedna ili više osoba. Neki su i interaktivni, u njih se može uključiti i publika. Performansi su mnogi, od cirkuskih nastupa, poziranja, konceptualnih ideja do pravih kazališnih komada.

                  

 

                        Tomislav Gotovac - "Zagreb, volim te!" 1981.

 

  

Ulična umjetnost je prilično vitalna umjetnička forma sa brojnim mogućnostima. Unatoč nekonvencionalnosti ona u sebi nosi dozu misticizma koji se javlja pred anonimnim radom u urbanom tkivu... Tu je i dašak opasnosti, strasti, odvažnosti koja poziva na pozornost i uznemiruje male zakutke naše standardizirane percepcije.

  

Jedna od poznatijih web stranica koje se tiču ulične umjetnosti: https://www.streetartutopia.com/

 

G.Z.

"Moj kolaž"

"Moj kolaž" III

"Moj kolaž" (kolaži od papira + paste-up tehnika)

Niz ovih radova sastoji se od komadića papira iz bilježnica, udžbenika, knjiga, stripova i slične građe kojom se autor koristio tijekom svojih školskih dana.
Komadići su zalijepljeni običnim ljepilom na podlogu od papira tvoreći mješovit uzorak. Namijenjeni su za postavljanje u urbano tkivo (ulična umjetnost).

Radovi su rezultat suočavanja s utiscima i neugodnostima iz djetinjstva koji čuče u zakutcima, potisnuti, neprepoznati.
Komadići papira iz spomenute građe naslijeđene iz djetinjstva simboli su mjesta (bilježnice i udžbenici - škola, stripovi - ulica i sl.) i sadržaja (razne knjige - interesi i preokupacije) čija je interakcija ponekad bila dobra, ponekad loša, stvarajući razne uspomene, negativne utiske i osjećaje.
Autor ih putem ovakvog rada nastoji prepoznati, prihvatiti, izvući iz mraka jer smatra da je razotkrivanje najbolji način postupanja s nesvjesnim sadržajima prije nego oni postanu potencijalna smetnja u svakodnevnom životu.
Dio tog razotkrivanja je i postavljanje radova na ulicu gdje ih, uz dodan tekstualan opis, svatko može vidjeti, možda i razmisliti o svojim vlastitim sadržajima koji ga prate od djetinjstva.

                                                               "Moj kolaž" V

                                                              "Moj kolaž" I 

                                                            "Moj kolaž" VI

Asemičko pisanje (asemic writing)

Asemičko pisanje je vrsta apstraktnog grafičkog izražavanja baziranog na spontanom psihomotoričkom radu ruku (psihografija).

Može se stvarati na razne načine, od korištenja obične olovke do kombiniranih tehnika. Kao i kod svih drugih apstraktnih likovnih tehnika ovdje nije toliko važna prezentativnost koliko realan i čim potpuniji prijenos unutarnjih procesa, osjećaja i utisaka kojima se dopušta neograničen i necenzuriran slijed. "Pad svijesti na papir" može biti slikovit naziv ovog procesa. Nije suvišno istaknuti ni terapijsku i samoistraživačku vrijednost asemičkog pisanja.

Asemičko pisanje može teći u neprekinutom nizu autorovog specifičnog osobnog znakovlja ili može stajati u obliku fragmenata, glifova, "rečenica" itd. Mogućnosti su gotovo neograničene.

Asemičko pisanje i vezane teme su široko područje. Autor ovog bloga povremeno održava predavanja/radionice o asemičkom pisanju. Zainteresirani se slobodno mogu javiti u inbox ili na facebook : https://www.facebook.com/#!/Mahakashyap?fref=ts 

 

Odličan link : http://thenewpostliterate.blogspot.com/ 

 

 

                                                               "Altered book"   

 

 

                                               "Asemička tekstura" iz prirodne okoline

Proezlotta - zine #4

 
Objavi sam!


U subotu 5.4.2014. od 17 sati, u dvorištu AKC Medika odvila se neuobičajena akcija samostalnog "izdavanja" fanzina Literarnog kružoka Proezlotta.
Literarni kružok Proezlotta je kružok pokrenut prije oko 3 godine u prostoru Infoshopa knjižnice Pippilotta (u sklopu AKC Medika, Pierottijeva 11, Zagreb). Kružok se bavi raznolikim književnim temama, od klasičnih literarnih formi poput soneta, pa sve do alternativnih izričaja tipa kolaž - poezija i vizualna poezija.
Kružok je organizirao i sudjelovao u raznim događajima od kojih su većinom poetske večeri ("open-mic"), zatim predstavljanja autora i knjiga, tematske šetnje s javnim čitanjem i sl. Tijekom vremena izdana su i tri fanzina sastavljena od tekstova sudionika kružoka.

Spomenute subote kružok je odlučio objaviti svoj novi fanzin, 4. po redu.
Zašto je upravo ovaj posebniji od svih ostalih? Zato jer je "izdan" na jedan potpuno nov i nekonvencionalan način. Nije bilo potrebno prelamanje stranica, uguravanje teksta, trošak kopiranja...
Radi se o paste - up tehnici, jednoj od formi ulične umjetnosti koja koristi jednostavna sredstva iz kućne radinosti. Listovi s tekstom lijepili su se na dio zida uz Infoshop Knjižnicu Pippilotta, tvoreći tako jedinstven rad dostupan svima i u svako vrijeme.
Ovakvo izdavanje vlastitih radova u kontekstu literarnih časopisa i fanzina vjerojatno do sada još nije korišteno u našoj urbanoj sredini.
Sama ideja je slobodan diy rad, sadržavajući u sebi poruku o brojnim izražajnim mogućnostima i (utopijskoj?) viziji stvaranja bez određenih standardiziranih ograničenja. (Na ideju je došao i uz pomoć drugih članova realizirao Goran Zajček.) Neki radovi su od strane autora namjerno ostavljeni u radnoj verziji. 
Fanzin se, kako je već spomenuto, može vidjeti u svako vrijeme. Zainteresirani za Kružok mogu ga slobodno posjetiti i bez straha se uključiti u rad u vrijeme održavanja - svake subote od 17h u prostoru Infoshopa knjižnice Pippilotta.

Link na facebook grupu Kružoka:  https://www.facebook.com/#!/groups/168386003222926/

G.Z.



 

 

Sve knjige Valerije Cerovec

Niste nikada čuli za "artist-book" ili umjetničke knjige? Ili mislite da ova forma moderne umjetnosti nije osobito prisutna u našoj okolini?  Mlada zagrebačka autorica Valerija Cerovec jedan je od autora koji svojim nedavno izloženim maštovitim radovima pokazuje suprotno.

Umjetničke knjige su radovi realizirani u formi knjige. Ponekad su izdane standardnim putem, ponekad izložene na izložbama... mogu se čak objaviti i online na za to odgovarajućim stranicama i sl. Mogu se sastojati od nekoliko stotina primjeraka a mogu biti predstavljene i kao jedan jedini umjetnički komad. Umjetnici su oduvijek bili uključeni u stvaranje i izdavanje knjiga ali umjetnička knjiga je forma koja se osobito proširila u drugoj polovici 20. stoljeća.
Umjetničke knjige mogu biti izvedene na razne načine - kao svitci, rastavljena knjiga, kao skulpture, dubljenjem ili bušenjem, u obliku kutije koja se otvara i na mnoge druge načine. Ova forma je i usko povezana s vizualnom, konkretnom i haptičkom poezijom, alternativnim vrstama literarnog izraza koje svoje porijeklo vuku još iz 60. godina 20.st u kontekstu intermedijalnog pokreta poznatog pod popularnim nazivom Fluxus (koji se, usput rečeno, nadahnjivao i dadaizmom, pokretom s početka 20.st.). Tako ovakve radove možemo pratiti još od ilustriranih izdanja Williama Blakea, preko dadaističkih eksperimenata, grupe autora okupljenih oko časopisa "Art & Language" pa sve do konceptualne i neo-koncept umjetnosti i sl.

  

 

Valerija Cerovec 

 

Na nedavnoj skupnoj izložbi pod nazivom "Odjevna misao" u Galeriji VN u Zagrebu Valerija je izložila nekoliko svojih a.-book radova pod mentorstvom akademske slikarice Pauline Jazvić. Radovi se vide na priloženim fotografijama. 

 

Valerija Cerovec je student Komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu. To i njen interes za "gutanjem priča iz papira" bili su prema njenim riječima konkretna točka od koje je krenula prema radu koji je izložila na spomenutoj izložbi.

 

 

 

Još od srednje škole Valerija pokazuje bunt lukavim krađama knjiga i interes za različitim zahvatima koji se mogu izvesti na tekstu poput tzv. "blackout" poezije (precrtavanje, zacrnjivanje riječi i slova da bi se dobile nove riječi). Tako je jednom napravila i svojevrsnu slikovnicu za odrasle. Kasnije je došla na ideju da iskoristi konkretan predmet. Izabrala je knjigu M. Prousta koji joj se činio i više nego prikladan sa svojom "apologijom sjećanja" i "zagonetkom vremena".

Jedna od njenih instalacija u Galeriji VN sastoji se od postolja izgrađenog od starih prozora u koje je vješala knjige sa žaruljama. Svoj naziv ("Nema više ni brijestova") instalacija je dobila po jednoj rečenici iz romana Jeffreya Eugenidesa.

 

 

 "Nema više ni brijestova"

 

 

Smisao i značenje njenih radova možda je najbolje iščitati iz riječi same autorice :

 

"Počeo me fascinirati način na koji konstruiramo vlastiti mehanizam osobnosti, ili barem onoga što bismo htjeli nazivati našom osobnosti, kako crpimo iz okoline sve potrebne supstance, sve algoritme i paradigme. Svatko od nas vjeruje da je skandalozan na ovaj ili onaj način, a često to onda i propagiramo. Htjela sam uhvatiti taj trenutak konstrukcije misli s jedne strane i trenutak dekonstrukcije svjesnosti s druge. Tek sam kasnije shvatila da sam pokrenula složen, duboko osoban, nevjerojatno emocionalan i nezaustavljiv proces. Vidite, opet propagiram. Izgleda da smo neodvojivi od potrage za identitetom." 

 

Svi njezini radovi najviše vole nastajanje bez pritisaka i rokova koji ugrožavaju čim osobniji i vjerodostojniji izraz. "Proustova knjiga" (oslikana knjiga s fotografija) nastajala je šest mjeseci i još nije do kraja ispunjena. Autorica ne voli puno eksperimentirati, najdraži joj je rad akvarelom, olovkom i kolažem.

 

 

 

 

 

 

 

Valerija se bavi i kostimografijom, upravo je završila kostimografiju za predstavu Kazališne sekcije "K", Kluba studenata komparativne književnosti pod naslovom Sarah Kane - Ana Fazekaš : "4.48: Sarah u fragmentima" koja od svibnja kreće na kazališne daske.

Valerija planira nastaviti u svom stvaralačkom smjeru kojim je krenula jer upravo postaje "sve zabavnije i pustolovnije".

Za sve informacije o njenim radovima ili što vas god drugo zanima možete joj se obratiti na mail:          valerija.cerovec@yahoo.com 

 

 

 

 

Goran Zajček