O autorskom nizu radova pod naslovom "Kultura Čitanja" :

 

Kultura Čitanja

Jedan od upitnika koji autor Goran Zajček svojim akcijama postavlja je i onaj o ulozi i dinamizmu objekta knjige u današnjem društvu i svakodnevnom životu, knjige kao sadržajnika informacija i još više, kao o jednom od simbola slobodnog umjetničkog izražavanja.

 Knjiga kao simbolički objekt od samog početka i nastanka tisućljećima predstavlja strukturirani semički odnosno semantički zbir, put od zamisli do ostvarenja, produkt slobode podložan manipulaciji od strane društva i pojedinca.

Autor u ovom dokumentu predstavlja nekoliko svojih radova iz tematskog niza pod naslovom „Kultura Čitanja“.

Niz se bavi manipulacijom i dekonstrukcijom objekta knjige – smještanjem i prenamjenom (dekorativna uloga), rastavljanjem (listovi), adaptiranjem i ponovnim sastavljanjem (paste-up tehnika i kolaži) i sl. Ukratko, lišavanjem i izvlačenjem objekta iz njegovog uobičajenog konteksta on jače dolazi do izražaja i promatračeva percepcija postaje angažiranija.

Pitanja koja proizlaze iz ovog rada su između ostaloga i o tome kako koristimo sadržaj koji nalazimo u knjizi kao mediju, koliko koristimo knjigu i čitanje kao proces za stabiliziranje naših psiho – fizičkih procesa koji su u ubrzanom i digitaliziranom društvu nezaštićeni, možemo li i mi sami participirati u nastanku pisane riječi itd.

 

Slijede primjeri radova :   

 

„Kolaži“

 

 

 

 

 

- primjer kolaža izloženih u Knjižnici Novi Zagreb povodom Mjeseca hrvatske knjige 2013.  (komadići listova na kartonskoj podlozi)  

 

„Ovješeno Čitanje“ 
 

 

 

- primjer 1.

 

 

  - primjer 2.   

( - prostorna instalacija, cijele knjige ovješene na uzicu na određenoj visini ili na panou, zidu i sl.)

 

„Kućno Čitanje“ 
 

 

( - knjiga rastavljena na listove koji su nanizani na uzicu u pravilnim razmacima.

- također prostorna instalacija smještena na određenu visinu.)

 

„Adaptacija II“   
 

 

 

( - stranice knjiga zalijepljene na zid, paste-up tehnika)  

 

Kratak životopis autora:

 Rođen 1983. u Varaždinu gdje je i završio srednju Kemijsku školu. Živi i radi u Zagrebu. Sudionik je nekoliko književnih tribina (npr. Jutro Poezije). Pod pseudonimom već se niz godina bavi uličnom umjetnošću i raznim kategorijama neo-koncept umjetnosti te eksperimentalnom literaturom. Do sada je sudjelovao na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. 2012.godine pokreće interaktivnu umjetničku platformu pod nazivom Otvor70. Djeluje i kao interpretator, organizator raznih radionica i javnih predavanja te koordinacije otvorenih art-sadržaja. Od 2011. aktivno sudjeluje u programima Infoshop knjižnice Pippilotta, uređuje vlastiti blog i bavi se freelance novinarstvom.

 

                                                                                                          Goran Zajček

 

 

Goranovo proljeće 2014.

Poetska manifestacija Goranovo proljeće održava se ove godine od 20. - 23. ožujka u Lukovdolu, Rijeci i Zagrebu.
Ovaj kulturni događaj održava se još od 1963., kada su nastavnici (Marijan Lang i Josip Krajač) Osnovne škole "Ivan Goran Kovačić" u Severinu na Kupi osnovali Goranove dane, lokalnu kulturnu manifestaciju koja je izazvala interes šire javnosti i s vremenom prerasla u događaj kakvog poznajemo danas.
Sam znakovit lirski naziv manifestacije dugujemo pjesniku Dragutinu Tadijanoviću.
Goranovo proljeće dodjeljuje dvije nagrade: Goranov vijenac i Goran za mlade pjesnike. Druga nagrada se dodjeljuje mladim pjesnicima koji još nisu objavili svoju zbirku poezije i vjerojatno je najpoznatija nagrada u pjesničkom okruženju u Hrvatskoj danas.

                                                      Pjesnik Ivan Goran Kovačić

Ovogodišnje 51. (međunarodno) izdanje Goranovog proljeća obilježava se u Zagrebu događanjima na dva mjesta: u Vip klubu (20.3. u 20h - čitanja pjesnika) i Caffe baru U dvorištu (23.3. u 19h - pjesnička večer). Spomenute dvije nagrade dodjeljuju se danas (21.3.) u Lukovdolu, rodnom mjestu I.G. Kovačića sljedećim dobitnicima: Goran za mlade pjesnike Katji Knežević i Goranov vijenac Gordani Benić.

              

                                                              

 

                                     51. Goranovo proljeće, Vip klub Zagreb, 20.3.2014.

Više o rasporedu manifestacija, stranim autorima-gostima zajedno sa nekim autorskim tekstovima možete naći na facebook stranici:  https://www.facebook.com/goranovo?fref=ts


G.Z.

Granična područja književnosti (intermedijske literarne prakse kao umjetnički izraz - predavanje s vježbama)

                                                                  Grafit/mural



Jeste li se ikada zapitali postoje li i koji su to alternativni načini i mogućnosti za izražavanje putem pisanog teksta, bilo da se radi o poeziji, prozi ili drami?
Tijekom posljednjih 100 godina, više ili manje, u literarnom kontekstu možemo pratiti razne intermedijske oblike i pojave koji su se razvili uglavnom spontano, iz čovjekove urođene težnje za slobodnim izražavanjem te iz znatiželje koja ga tjera da pokušava mnoge nove stvari.

Danas poznajemo literarne prakse koje graniče ili prelaze u vizualnu umjetnost, u performans i uličnu umjetnost i sl. Tako imamo npr. prakse poput vizualne i grafičke poezije, internet poezije, "teksta nađene riječi"(ready-made), koncept-poezije te mnoge druge kojih ćemo se dotaknuti u izlaganju.

Osjećam li kao autor nezadovoljstvo ili čak frustraciju parametrima standardnog literarnog izraza? Mislim li da će me to ispuniti ako se odvažim i isprobam nešto novo?
Možda će upravo to biti ono što sam tražio, metoda rada koja mi je nedostajala te možda započnem s nečime totalno novim, ispunjujućim i zabavnim u životu.

Naravno, predavanje nije namijenjeno samo autorima nego i svakome tko želi doznati više ili pak proširiti svoje iskustvo - bilo da nađe svoj osobit način izražavanja ili, ako to želi, stvori neki svoj novi.
Nakon teorijskog dijela predavanja s primjerima svatko će se slobodno moći okušati i u stvaranju vlastitih radova. Nije potrebno ponijeti ništa, eventualno neku svoju najdražu knjigu ili olovku :).

VRIJEME: 22.3.2014.(subota), 19:00h
MJESTO: Pogon, Kneza Mislava 11, Zagreb (kod stare džamije)
TRAJANJE: cca sat i pol
AKONTACIJA: 15kn
VODITELJ: Goran Zajček

G.Z.

                                    OHO ... ? Što je to?


Koliko ljudi je čulo za slovensku neo-avangardnu umjetničku skupinu pod nazivom OHO grupa? Povjesničari i kroničari umjetnosti? Rad i ideje autora okupljenih pod imenom OHO grupe imaju mnogo toga za ponuditi današnjoj konkretnoj stvarnosti, ne samo zidovima muzeja ili potencijalu simpatije za prošlošću slučajnog prolaznika.

OHO je slovenska grupa autora koja je djelovala od 1965. - 1970.godine nakon čega se ugasila, da bi gotovo 40 godina nakon toga ponovno zaživjela u javnosti putem retrospektivnih izložbi od kojih je jedna održana u MSU Zagreb 4. 9. 2010. ("OHO nakon OHO")

 
                   Skupina fotografija radova i projekata grupe OHO u MSU Zagreb, stalni postav.


Izvorna jezgra grupe su Marko Pogačnik (danas jedan od najpoznatijih autora i voditelja geomantijskih radionica u Europi), Iztok Geister Plamen i Marjan Ciglič. Kasnije pridruženi članovi su Milenko Matanović, Andraž Šalamun, Tomaž Šalamun, David Nez, Matjaž Hanžek, Marika Pogačnik i mnogi drugi.
Grupa je od skupine mladih istomišljenika, pjesnika i vizualnih umjetnika nezadovoljnih suvremenim kulturnim stvaralaštvom i načinom života u onodobnom socijalističkom društvu prerasla u jedan od najznačajnijih umjetničkih pokreta svog vremena.
Vrhunac umjetničkog uspjeha grupe je bila skupna izložba u MoMA (New York) 1970.. Zanimljivo, nakon toga grupa je odlučila prekinuti djelovanje zbog spoznaje da se njen rad polako pretvara u mainstream i establišment, daleko od izvornog nadahnuća i pokretačkih tendencija autora.

Grupa se bavila raznim vidovima suvremene umjetnosti poput konceptualne umjetnosti, skulpture, vizualne i konkretne poezije, eksperimentalnog filma, happeninga, land-arta, performansa, arte povera i mnogim drugim praksama. Članovi su objavljivali knjige u "Ediciji OHO" i sudjelovali u radu brojnih kulturnih časopisa.
Skupna vizija članova bio je holistički pogled na ulogu umjetnosti i slobodnog, spontanog stvaralaštva u životu pojedinca i društva. Kako se umjetnost uklapa u konkretne životne procese... izvan svoje standardizirane uloge. Zatim, propitivanje mentaliteta koji umjetnost i stvaralaštvo smješta tamo gdje se svakodnevno nailazi na njih i sl.

                             http://www.avantgarde-museum.com/hr/museum/kolekcija/4394-OHO/

                                     Link na opširnu kolekciju radova i projekata grupe OHO  
                                           ("Virtualni muzej avangarde", Marinko Sudac)

Poruka OHO grupe ne treba nužno biti verbalizirana. Svatko je pozvan na promatranje primjera koji pruža rad grupe, razmišljanje i vlastito slobodno i iskreno donošenje zaključaka i odluka o ulozi stvaralaštva i umjetnosti u vlastitoj stvarnosti.


Goran Zajček

 Sajam rabljenih knjiga u Pierottijevoj 11
 

Sajam rabljenih knjiga? Što, gdje, kako?
Prošle subote, 8.3.2014. u dvorištu AKC Medika (Pierottijeva 11, Zagreb) od 12:00 do 18:00h održan je treći po redu otvoren i besplatan sajam starih, rabljenih i antikvarnih knjiga. 
Sajam je organizirala Infoshop knjižnica Pippilotta, kao i svaki put do sada.
Na sajmu je mogao sudjelovati svatko, bez plaćanja štanda, bilo da se samo pojavio sa svojim knjigama na licu mjesta ili uz prethodnu najavu na mail: infolibra.p@gmail.com .
Uz sajam se organiziralo i prikupljanje knjiga za osnivanje čitaonice tražitelja azila u hotelu Porin u Dugavama. 

Te subote se u spomenutom dvorištu moglo naići na nekoliko štandova prepunih raznovrsne literature: domaća i strana beletristika, knjige na stranom jeziku, monografije, stripovi, slikovnice za djecu, razni časopisi i sl.
Sunčano subotnje poslijepodne bilo je uistinu pogodno za izlagače. U slučaju lošeg vremena i kiše štandovi bi se uvijek bili mogli premjestiti u natkriveni prostor Infoshopa.

Organizatori sajma predviđaju novi u 5. mjesecu. Ako želite izložiti svoje knjige, literaturu koja vam više ne treba možete se prijaviti za sudjelovanje na novom sajmu na gore navedeni mail ili ako želite jednostavno donirati knjige u Infoshop knjižnicu (ili za azilantsku čitaonicu) donesite ih u radno vrijeme knjižnice: utorkom i četvrtkom od 16-20h.

Blog Infoshopa:  http://infoshop-library-pippilotta.blogspot.com/  


G.Z.

                                      Biblio-kultivacija
 

Jeste li ikada namjerno uzeli neki tekst (bilo beletristika ili neka druga ne-stručna literatura) i razmišljali nad njime? Osjećali kako vam potpuno zaokuplja pozornost i ispunjava vas svojim značenjem i smislom kojeg vidite u tekstu?
Vjerojatno ste već u životu naišli na neke fascinantne tekstove koji su vas ispunili a možda i znatno utjecali na vaše odluke, stavove, možda vam u nekom smislu i promijenili život. Zanimljivo, život ponekad nađe načina da te stvari ne zaboravimo i čak ih i ponovno iskusimo, bilo na ovaj, bilo na onaj način. 

Biblio-kultivacija je primijenjen introspektivni meditativni model i znači korištenje sadržaja uzetog iz mora literarne građe, vidjeti kakvu ulogu i povezanost određen tekst ima za nas i dopustiti mu da postane aktivna vrijednost u našem životu.

 

 
Biblio-meditacija postoji i primjenjuje se kroz povijest u raznim oblicima, sve od samog otkrića pisane riječi.
Za naše potrebe možemo se poslužiti jednostavnim modelom koji se sastoji od ovih par točaka:

A- nalaženje određenog teksta:

Možete uzeti tekst koji vas već otprije privlači ili prihvatiti izazov spontanog nalaženja novog- uzmite nasumce odabranu knjigu koja vas privuče i listajte je bez zaustavljanja dok ne naiđete na odlomak ili rečenicu (čak i pojedinu riječ!) koja vam zapne za oko. Preporučljivo je uzeti poeziju. Iz romana i drugih dužih tekstova uzimaju se odlomci.

B- racionaliziranje uz tekst:
 
Bez mnogo složenih istraživanja kratko razmisliti zašto me privukao upravo taj tekst i kako se on odnosi na mene. Koje riječi i slike su mi zapele za oko i mogu li si objasniti zašto? Izvesti zaključak i odrediti konkretnu vrijednost teksta za sebe.

C- odmak od teksta:

Odložiti tekst od sebe i otići, dozvoliti da pročitano i promišljeno djeluje i pojavljuje se u našim mislima tijekom dana i prilikom naših uobičajenih aktivnosti.

Važno 
Ima mnogo mogućnosti i prilike za vlastito istraživanje i personalizaciju ove meditacije ali važno je da se jedan te isti tekst koristi kontinuirano određeno vrijeme- najmanje jednom pročitati par dana za redom (ujutro ili prije spavanja...).
Može se voditi i mali dnevnik radi usporedbe iskustava i sl.


G.Zajček

Puna košara... knjiga! 
 

 

Posjetioci knjižnica grada Zagreba sigurno su već ne jednom zamijetili u prostoru svoje knjižnice posebne košare ili ponekad i kutije koje stoje na podu ili knjižničkom pultu. Ako se zaviri u njih,
često se može zateči šaren prizor- knjige od beletristike, školske lektire, stručne literature
debelog kalibra od po 500 stranica, pa sve do književnih zbornika i raznih časopisa.

Zašto te košare i odakle te knjige? Ima više razloga zašto knjižnice iz svoje knjižne građe otpisuju primjerke knjiga. Najčešći je dotrajalost, oštećenost knjige... pošarane ili poderane stranice, raspadnuti uvez kojeg se ne isplati popravljati, zastarjelost ili je knjiga zamijenjena novim izdanjem.
Još jedan razlog je i manjak interesa za neku građu, recimo pojedini zbornici koje nitko nije koristio desetljećima i gomilanje starih knjiga koje nitko ne traži (naročito "šund" literatura) dok svakodnevno izlaze nove koje knjižnica nabavlja. Ponekad čak ljudi u košarama ostave knjige koje ne žele ili im više ne trebaju.

Sam autor ovog članka povremeno zna naići na razne knjige s naslovima koje bi definitivno bilo dobro imati u vlastitoj biblioteci. Npr. djela M.Krleže, Ujevića, haiku zbornici, umjetničke monografije, kompleti stručne literature itd.

Ako želite obogatiti svoju kućnu biblioteku slučajno nađenim naslovima nemojte se ustručavati zaviriti u te misteriozne knjižničke košare prilikom svog idućeg posjeta knjižnici. Možda ih trenutno
ne zateknete dupkom pune, ali to ne znači da drugi put nećete naići na neki poseban otpisani biser koji će upravo vama obogatiti policu ili noćni ormarić. Sretno!


G. Zajček 

 

 
 
 
Haiku osnove


Haiku je japanska tradicionalna poezija,vjerojatno najkraći oblik poezije u svijetu.
Najvažniji haiku pjesnici: Matsuo Basho (1664.-1694), Kobayashi Issa (1763.-1827.), itd.

Haiku forma se kroz povijest mijenjala,moderni haiku se sastoji od tri stiha sa 17 slogova ukupno, raspoređenih u uzorku 5-7-5, eventualno se broj slogova može mijenjati za dva-tri sloga.

Postoji još haiku formi,zajednički naziv im je "Waka" što u prijevodu znači "japanska poezija".
Neke od tih formi su:

KATAUTA: 5-7-7
CHOKA: 5-7-5-7-5-7-5-7-7
TANKA: 5-7-5-7-7
SEDOKA: 5-7-7-5-7-7
itd.

Haiku je obično lirska poezija ali to nije nužno.
Prevesti haiku sa bilo kojeg jezika je komplicirano ali u svakom jeziku može se držati uzorka.

Ali prije svih formalnosti i tesanja važno je shvatiti kako dolazi do haiku-realnosti. Haiku dolazi iz Japana,iz konteksta zen-budističkog iskustva. Ukratko, to iskustvo je iskustvo sadašnjeg trenutka i stvarnosti odnosno okoline kakva ona jest,bez kićenja,misli,monologa i rasprava. Haiku je slika tog iskustva, zato je jednostavan, sve više od toga prestaje biti haiku,ulazi se u misaonu nadogradnju.

Nije nužno prakticirati zen meditaciju da bi se mogao napisati haiku. Svi mi povremeno imamo spontane doživljaje, poglede bez buke misli, kada smo ostali zatečeni jednostavnošću iskustva stvari, prirode oko sebe.
Iz tih doživljaja nastaje haiku. Npr.,zatekao si se u osunčanoj toploj sobi i odmah vidio da je ona povezana s podnevom, ljetom, bijelim zidovima, nekim detaljem... imao si kompletno iskustvo svega oko sebe. Iz toga bi proizašao haiku tipa:

Topla soba je
Ljeto žarko vani je
Zidovi sjaje

Možemo se prisjetiti tih iskustava i njihove dinamike ili se jednostavno osvrnuti oko sebe bez misaonog sadržaja.
Zadrži iskustvo u sebi i izgradi stihove birajući riječi sa odgovarajućim brojem slogova.

Ormari podne
Tiho čekaju puni
Novi dan ovdje

Otkriti u sebi haiku iskustvo je pravo blago. Ako se to ne može odmah dobro je pročitati i doživjeti što više haiku pjesama.

U svijetu ima mnogo haiku događanja i društava. Naš najpoznatiji haiku pjesnik je Vladimir Devide.

Primjeri haiku pjesama prevedenih na hrvatski:

Usred bresaka
Što posvud su u cvatu-
Procvala trešnja.
(Basho)

Cvjetovi; zatim
Ih gledamo,zatim se
Osiplju; zatim
(Onitsura)

Novogodišnja
Jutarnja tišina...
Opet burna noć!
(Draško Regul)

Kameno polje
Samuje s vremenom
-Tek sunce je tu
(Siniša Posarić)

Jedna novija poetska forma koja je inspirirana haikuom zove se mikropoezija. Mikropoetske pjesme uglavnom se sastoje od nekoliko riječi ili čak jedne same riječi.

Tekst o nizu radova "Kulture čitanja": 

 
 

Interakcija sa likovnim djelom (oglas)  :

https://www.evensi.com/interakcija-sa-likovnim-djelom-slikovna-meditacija-location/103768729  

(Max Ernst:Odijevanje nevjeste)

 
 
Tekst/roman struje svijesti (karakteristike)

-Autor se identificira s jednim likom u romanu te promatra kako se okolna zbivanja odražavaju u svijesti toga lika.

TEHNIKE: 

a) INDIREKTNI UNUTRAŠNJI MONOLOG-pripovjedač je prisutan i djelomično komentira proživljavanje lika
b) SOLILOKVIJ-lik priča,bez autorova sudjelovanja,nepoznatom slušatelju
c) DIREKTNI UNUTRAŠNJI MONOLOG-lik je potpuno sam,asocijacije teku slobodno,a tijek asocijacija omogućuju pamćenje,osjeti i mašta 

-Ovo je stil pripovijedanja koji bilježi asocijativni protok svijesti likova umjesto uobičajene vanjske radnje.
-Roman struje svijesti je dio konteksta modernog romana odnosno modernizma u književnosti (kraj 19.,početak 20. st.). Nakon modernog dolazi suvremeni,tj. postmoderni roman.
-Prethodnik romana struje svijesti je Marcel Proust sa svojim tzv. monološko-asocijativnim romanom,ciklusom "U traganju za izgubljenim vremenom".

-Roman str. sv. se ne gradi na fabuli,oblikovanju i realnom vremenu,bilježi se tok svijesti bez obzira na gramatička i pravopisna pravila,slično automatskom pisanju u nadrealizmu. Nema logike uzroka i posljedice.
-Teži se da se što realnije i doslovnije otkrije unutrašnjost lika,njegovi misaoni i osjećajni procesi/svijet

UTEMELJITELJI modernog romana i romana struje svijesti (razvoj i širenje u 30.-im godinama 20.st.):
Virginia Woolf
James Joyce
William Faulkner

Kasniji autori- Thomas Pynchon, Bret Easton Ellis, Irvine Welsh, Michael Cunningham, Toni Morrison itd.