Uliks - putovanje knjige

 

Jeste li kada razmišljali gdje je sve i u čijem vlasništvu bila knjiga koja vam leži na polici? Kolik put i koliko postaja je prošla od izlaska iz tiskare pa do vaših ruku? Je li služila kao podmetač za šalice nekome iz susjednog kvarta ili je netko u njoj prije deset godina prešao cvijeće? Recimo da je knjiga stara vi...še od 50 godina… njezin put je najvjerojatnije bio prava odiseja.

Autor ovog rada povremeno je razmišljao o tim pitanjima i o tome kako jednostavno prikazati kretanje knjige kao objekta sve dok jednog dana nije na pločniku naišao na Joyceovog „Uliksa“. Tada se pojavila ideja o nizu od 10 fotografija (Odisej, iliti Uliks, 10 godina je putovao morem) knjige na različitim mjestima u gradu. Priložene fotografije su foto-dokumentacija rada.
 

Knjiga je postavljena na tlu i fotografirana bez ikakve podloge što naglašava njezin izravan kontakt s okolinom kakav je kao uporabni predmet oduvijek imala. Pozadina je na svakoj slici drugačija (ulica, zgrade, drveće…) što ilustrira mjesta i zamišljene dijelove grada u kojima se nalazila.
Ovim se radom upotrijebljen objekt želi izvući iz svakodnevice da bi svojom novom ulogom postao nešto više, da bi dobio novo značenje – kontempliran u svrhu novog razumijevanja i iskustva stvari te okoline općenito. Za to može poslužiti ne samo knjiga već i sve ostalo što naša osjetila mogu percipirati.

Ova blog objava je web-izlaganje naslovnog rada i izdvaja ga, bez potrebe za odlaskom u fizički izložbeni prostor. Rad se uvijek može vidjeti ovdje, potrebno je samo nekoliko klikova mišem.

Goran Zajček 

Fotografije: 

1.

 

 

2.

 

 

3.

4.

 

 

5.

 

6.

 

 

7.

8.

 

9.

10. 









Željka Grobotek i njen "lo-fi" svijet

"Lo-fi" - svijet spontanosti Željke Grobotek 


Tko je Željka Grobotek? Ona je mlada zagrebačka autorica, diplomirala 2012. na grafičkom odsjeku ALU-a. U osnovnoj školi piše sastavke u kojima mašta o tome da postane slikarica. No, jedan drugi dio nje uvijek je razmišljao o pronalaženju posla, zasnivanju obitelji i sl. Ništa od toga se još nije ostvarilo ali Željka je bez obzira na sve ipak blagoslovljena darom stvaralaštva.
Njeni interesi su umjetnost, glazba, sviranje, pisanje, crtanje...
Prema njenim riječima, njezini radovi nastaju kada se susretnu i spoje slijedeći pojmovi i pojave: "entartete kunst, low production black metal, konceptualno, vizualno, danse macabre, crni humor, konzumerizam, odvratnost, ljudska glupost i zloba, duhovnost, meso, romantika, underground, katoličke drangulije, neukus, biblija, spajanje nespojivog, relikvije, biblijski posljednji dani, distorzije, anomalije, ružnoća, moral, stereotipi, kič..."
 
Željka je zasićena svijetom koji želi nametnuti osjećaj da sve mora biti lijepo, slatko, simpatično, do te mjere da lijepo prerasta u kič i ružno. Ona traži protutežu, pa stoga crta i kolažira suprotnost "lijepome".


Serija "low-production" fotografija
 
Željka snima i fotografije, poput nekog malog flaneura koji šećući po gradu nailazi na motive koji u njemu bude određene osjećaje nelagode i uzbuđenja. Iako smatra da svaki njen rad govori dovoljno sam za sebe, ipak želi reći nešto o svojim fotografijama:

"Dedina maza"
Ovu fotografiju snimila je u vrijeme kada je u trendu bilo nošenje majica sa raznim neobičnim natpisima. U izlogu je stajala lutka male djevojčice sa starmalim izrazom lica, oko vrata joj je bila vezana krpa s motivom leptira, na majici joj je pisalo "Dedina maza" a na hlačama "Princess". Taj jeziv prizor Željku je šokirao i snimila je lutku da ovjekovječi svoj osjećaj.

"New diet" 
Ova fotografija prikazuje muške bokserice u izlogu jedne trgovine u zagrebačkoj Ilici. Dizajner ovih bokserica očito se trudio biti duhovit i cool, a da bokserice budu i sexy, na njih je aplicirao banane i natpis "New diet". Očito se radilo o još jednom pokušaju eksploatacije (dijelova) ljudskog tijela. Naravno, u Željki se pojavio osjećaj nelagode i fotografija je određen način obrane od tog osjećaja.

"Mesnica"
Na ovoj fotografiji nalazi se mesnica na čijoj je oglasnoj ploči veseo praščić koji drži kobasicu, što bi značilo da je on vrlo sretan što će jednog dana od njega napraviti kobasicu. 

"Domaće pile"
Na fotografiji se nalazi Konzumova polica s mesnim prerađevinama. Polica je oblijepljena motivom svježe zelene livade, dok su pilići pažljivo raspoređeni tako da kupac dobije dojam kako je ovo njihovo prirodno okruženje. Zapravo, oni slobodno trčkaraju Konzumovim livadama i vrlo su sretni ovako zapakirani u celofan i oblijepljeni etiketama.

"Rasprodaja križeva"
Ova fotografija odražava morbidnu stranu konzumerizma.


Serija kolaža i crteža u bilježnici (artist-book)
 
Željka Grobotek se bavi i umjetničkom knjigom, modernom umjetničkom formom šire poznatom pod nazivom "artist-book". Ona svoje knjige naziva "bilježnicama".
Jednu bilježnicu pronašla je u katoličkoj kapelici na Glavnom kolodvoru u Zagrebu. Za razliku od svih drugih bilježnica čije stranice je prebojala u bijelo, ovu je ostavila takvom kakva jest. Pošto se uglavnom unutar sebe bori s nametnutim konzumerizmom i nametnutim društvenim vrijednostima, u ovu bilježnicu "crta" sve što bi moglo odražavati taj njen stav i njenu borbu. Ne želi da bilježnica bude lijepa već da bude što je više moguće trash, ružnija, iskrenija, sirova, apsurdnija i s dozom humora.

"Mini fingersi"
Budući da smo okruženi raznim prospektima i reklamama i ne možemo ih izbjeći, Željku je to dovelo do toga da ih je počela prelistavati i uočavati razne duhovite dijelove. Kada je pročitala "Pileći panirani mini fingersi" automatski je pomislila da su unutra prsti (eng. finger=prst), budući da sam proizvod ima oblik prsta. Tada je odlučila da ispod reklame nacrta krvave prste.
  

"Pekmez"
Jednog dana u smočnici je pronašla pekmez od prošle godine i kada ga je kušala imao je spržen okus. Premda nije imao dobar okus svejedno ga je jela i razmišljala kako bi se pekmez mogao iskoristiti u druge svrhe. Tada se sjetila DIY (do it yourself) savjeta koji su često beskorisni i besmisleni ali zabavljaju ljude, pa je pokušala napraviti verziju istog iskoristivši pekmez kao motiv. Ispod je zalijepila pečenu šniclu da predoči kako bi pečeni pekmez trebao izgledati.

"Volim te"
Kada se ljudi pretvaraju da su njihovi osjećaji duboki, a zapravo nisu, tu negdje nastaje ovaj rad. I kada se slavna fraza "volim te zbog toga kakav/kakva si iznutra" shvati doslovno.

"Bluebird of  happiness"
Potpis kojim se Euronymous potpisivao na pisma, a koji se Željke dojmio na više razina te ga nije mogla pročitati i onda zaboraviti. Iz tog ga je razloga odlučila zapisati i iznad njega nacrtati plavu pticu koja se smije.

"Decomposition"
Ovdje su je lijepe, simpatične i slatke reklame u časopisima po običaju uzrujale pa je odlučila napraviti nešto potpuno suprotno njima. Prikazati ih u svjetlu u kojem se u prvobitnom stanju nisu htjele pronaći... učiniti ih ružnima, odnosno onako kako ih ona zapravo i vidi.


Zašto "lo-fi" (eng. kratica od low fidelity=slabije kvalitete,produkcije) ? Radi se o tome kako neki umjetnički radovi ponekad znače i zvuče sasvim dovoljno i bez uljepšavanja i beskrajnog uređivanja. Svojom spontanoću, direktnošću i slobodom jasno viču o prvotnoj, čistoj i iskrenoj namjeri autora. Ovakvi radovi su poput otvorenog prozora kroz koji u naše oči puše vjetar nesputane kreativnosti.

Željka ove radove do sada još nigdje nije izložila ni objavila. Nada se jednog dana izlaganju u nekoj galeriji i uređivanju vlastitog bloga ili stranice. Razumije kako je u Hrvatskoj a i općenito teško stvarati umjetnost ali poručuje kako je važno raditi i ne odustati.


Još o Željki Grobotek

 Željka Grobotek 

 

 

Mlada autorica dodala je još nekoliko podataka o sebi:

 

 

Skupne izložbe

 

-          'UMJETNICI ZA UMJETNIKE PREŽIVLJAVANJA' Humanitarno aukcijsko-prodajna izložba studenata likovne akademije za pomoć beskućnicima, Galerija Greta, Zagreb, 2013.

-          Neue Kroatische Kunst, Atelier Monika, Medika, Zagreb, 2013.
-          ALU, „Umjetnost & tehnologija“, A.O., 2012., Galerija fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu
-          Sketchbook, Smotra Sveučilišta u Zagrebu, Studentski centar, Zagreb, 2012.
-          Sketchbook, Galerija SC, Zagreb, 2012.
-          Antisalon, galerija Jogurt, Medika, Zagreb, 2012.
-          Sketchbook, Galerija Zlati Ajngel, Varaždin, 2012.
-          Sketchbook, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, 2012.
-          Izvan formata, Ekonomski fakultet, 2010.
-          Sudjelovanje u projektu Siniše Reberskog „Cvijet hrvatske grafike“ pratećem projektu 5. hrvatskog trijenala grafike, park Doma HDLU, Zagreb, 2009.
-          Izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Močvara, 2009.
-          Trijenale grafike, HDLU, Zagreb, 2009.
-          Izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Močvara, 2009.
-          Umetnička grafika i savremenimediji, Subotica, 2009.
-          Završne izložbe na kraju svake akademske godine, ALU, Zagreb, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011.
-          Izložba maturalnih radova, Galerija Izidor Kršnjavi, Zagreb, 2005.
 
Samostalne izložbe
 
-        Konstruktivnost destrukcije, Galerija VN, Zagreb,.2012.



Kontakt: zeljkagrobotek@yahoo.com 

Web stranica koju je sama dizajnirala i na kojoj su njeni radovi, 2009. http://alu.hr/jabukovac/zeljkagrobotek 

Predgovor samostalne izložbe, 2012.:

 http://www.tportal.hr/servisi/info/info_detalji?eventId=13233&currentDate=2012-09-20

http://www.kgz.hr/default.aspx?id=6386

JAM broj 30 : http://issuu.com/juroholic/docs/jam_broj_30  
 
 
 
Goran Zajček
 
 

Distorzija stvarnosti

 Distorzija stvarnosti – moj doživljaj impresionizma u likovnoj umjetnosti

 Krajem 19. stoljeća u Francuskoj se u slikarstvu dogodilo nešto zapanjujuće, eksplozija koja je ozračila čitav svijet. Radi se o impresionizmu, odvažnom pokretu i novom prostoru slobode.

 Impresionizam je prvotno kao pokret nastao u slikarstvu, a kasnije se kao ekvivalentno shvaćanje proširio i na književnost (V. Woolf, M. Proust, P. Verlaine, A. G. Matoš…) i glazbu (C. Debussy, E. Satie…).

Dotadašnja likovna umjetnost bavila se točnim predstavljanjem prirode i svijeta, nastojeći čim vjernije prenijeti objekte, prizore i priče na slikarsko platno. Impresionisti su se odlučili za promjene tradicionalnih i standardnih vrijednosti. Slikaju svoje vlastite impresije i cjelovite doživljaje okoline, prirode i ljudi oko sebe. 

 

 Vermeer - Umijeće slikanja

 

                                                     E. Degas - Plesačica s buketom cvijeća

Na Vermeerovoj slici (17. st.) vidi se primjer dotadašnjeg načina slikanja i prezentacije tema. Nevjerojatna suprotnost je Degasova slika (1878.) koja izgleda kao nešto nedovršeno, nekvalitetno, kao skeč ili pogreška. To su bile i najčešće zamjerke impresionističkim umjetnicima, negodovanja od strane likovnih kritičara i ostalih slikara.

Impresionisti su nastojali uhvatiti efekte u prirodi i njihove izmjene, vlažnost zraka, vjetar, toplinu… osjetilna i psihološka percepcija postajala je važnijom od same teme, nastojao se prenijeti doživljaj, utisak, „impresija“. To se ne može izraziti na pravi način posredstvom standardnog slikarstva. Zato su impresionisti razvili sve vlastite tehnike i metode. Kratki potezi kistom, korištenje slikarskih noževa, tehnika poentilizma, korištenje drugačijih boja od onih koje se nalaze na samom slikanom objektu, samo su neke od tehnika korištenih u impresionizmu. 

 C. Monet - Impresija 

Promotrimo malo „Impresiju“, vjerojatno jedno od najviđenijih djela impresionizma. Ovaj zalazak sunca je nešto fantastično… poput psihodeličnog iskustva u kojem je slika gotovo raspršena, distorzirana i bez jasno ocrtanih rubova, u tekućem uzbibanom stanju i sva u kretanju. Potezi kistom od kojih kao da svaki pojedini predstavlja svijet za sebe. 

Predstavnici impresionizma u slikarstvu

Camille Pissarro (1830. – 1903.) 

C. Pissarro - Zalazak

Pierre-Auguste Renoir (1841. – 1919.) 

 Renoir - Žena sa suncobranom i dijete

 

Claude Monet (1840. – 1926.)

Monet - Sumrak nad Venecijom



Paul Cezanne (1839. – 1906.) 

 Cezanne - Krajolik

Tu su još i druga megapoznata imena poput Edgara Degasa (1934. – 1917.), Mary Cassatt (1844. – 1926.), Edouarda Maneta (1832. – 1883.) i mnogih drugih.

Divljina i 3D

   E. Cucuel - Kupači

   Mary Cassatt - Lidija se naslanja na ruke

Ove dvije slike djeluju razuzdano, kao nešto što je izmaklo kontroli. Naravno, ovdje se ne misli na dame sa slika nego na divljanje boja i smjerova, poteze kistom u raznim pravcima i eksplozije brzine i inspiracije. Slike djeluju poput nekog metafizičkog osobnog manifesta, potvrđivanja sposobnosti oslobađanja vlastite vizije.

Slika Cassattove je poput kratkog spoja, sve je u njoj živo i čini se kao da titra. Slika je fantastična, čak i zastrašujuće obuzimajuća.

„Kupači“ su poput nekog starog mita, adaptiranog na sasvim nov, transcendentan način. Misterij vibrira slikom i živi u svakom potezu kista. Od talasanja vode, listova, preko tla zaustavlja se na suncobranu mlade francuske gospođice i krošnji drveta iznad njene glave.

Kada se čovjek približi impresionističkoj slici u tehnici u kojoj se koriste guste boje, na mnogima će naići na debele slojeve, nanose boje obrađene slikarskim nožem ili samo veće ili manje hrpice boje nanesene kistom. Ovi slojevi izdižu se nad platnom, tvoreći svaki svoju vlastitu dimenziju visine, širine i duljine (3D). Slojevi boje i potezi kistom posebno su iskustvo, kao da svaki poput nekog koana* gledanjem uvodi u svjetlost.     

Jedan moderan impresionistički detalj izbliza

 Fascinacija

Fascinacija impresionizmom je sve do danas prisutna i djelatna. Nakon impresionizma razvio se novi pokret nadahnut njime, zvao se post – impresionizam. Njegovi predstavnici su Vincent van Gogh, Paul Gauguin, Henri de Toulouse-Lautrec i drugi. Početkom 20. stoljeća ekspresionizam dijeli sličnu filozofsku postavku s impresionizmom (Franz Marc, Edvard Munch, Marc Chagall, Egon Schiele…).

Iskustvo impresionizma je fascinantno i nikada to ne prestaje biti. To među ostalim danas potvrđuju i ogromne cijene originalnih slika poput Monetovih „Lopoča“ koje se prodaju i za iznose od oko 43 milijuna dolara (aukcija u New Yorku 2012.).  

Zaključak  

S mojeg su osobnog gledišta impresionisti bili produhovljene ličnosti. Željeli su izraziti i prenijeti svoje iskustvo uz rizik i bez obzira na tradicionalne stereotipe i odbijanje od strane akademskih struktura i zajednice. Očito ih nije bilo briga ni što će netko reći u onodobnom kontrakulturnom ekvivalentu. I kao što vidimo u muzejima danas, ljudi se tome dive. (A Moneta baš boli briga i za to.) Sva velika djela nisu postala velika zbog namjere. Upravo ta odsutnost agende daje im energiju koja ih čini velikima.  

Matisse - Le Jardin (Vrt)

 Monet - Šetnja po litici

 

Gauguin - Arearea

Van Gogh - Autoportret 

------------------

*Koan –  vježba za svijest koju daje učitelj zena i koja svojom prirodom krši logičke postulate. Razmišljanjem o koanu može se dostići prosvjetljenje.

 Goran Zajček